Već skoro dvije godine svijetu na svim njegovim meridijanima prijeti pandemija izazvana virusom korona. I već danas je jasno da bi po svojim učincima – i broju zaraženih i po broju umrlih – mogla dostići razinu razornih učinaka najvećih epidemija i pandemija u povijesti čovječanstva. A njih je, prate li se pisani izvori, tijekom povijesti bilo mnogo. Još je, recimo, Homer u „Ilijadi“ pisao o kugi koja je u XII. stoljeću prije nove ere, tijekom Trojanskoga rata, desetkovala grčku vojsku. Ili, u vrijeme Peloponeskoga rata u V. stoljeću prije nove ere je Tukididova kuga odnijela skoro dvije trećine atenskoga stanovništva. Od Antoninijeve kuge, koja je trajala petnaestak godina, u Rimskom carstvu je u drugom stoljeću život izgubilo pet miliona ljudi. Od Justinijanove kuge, potom, koja se javlja sredinom šestog stoljeća, ali se u više navrata vraća i tijekom slijedeća dva, život je izgubilo najmanje 30 miliona ljudi, prema nekim procjenama i višestruko više. U XIV. stoljeću od Bubonske (Crne) kuge, koja je imala obilježje pandemije život je izgubilo najmanje 50 miliona ljudi, što je približno 60% tadašnje evropske i trećina ukupne svjetske populacije.

Od pandemije kolere 1817. godine samo u Rusiji, gdje se prvo pojavila, preminulo je milion ljudi, potom još milion u Indiji, u koju su je prenijeli britanski vojnici, te dodatnih 150 tisuća u drugim dijelovima svijeta. Pandemija kuge iz 1855. godine, koja je aktivnom smatrana sve do 1960. godine, je prvo u Kini, a nakon nje u Indiji i Hong Kongu, prouzročila smrt 15 miliona ljudi. Španjolskom groznicom, koja je svijet zadesila pred kraj Prvog svjetskog rata, zaraženo je pola milijarde, trećina ukupne svjetske populacije, a ona je sobom odnijela preko 50, prema nekim izvorima i 100 miliona ljudskih života. Od Azijske gripe, koja se 1957. godine pojavila u Hong Kongu, da bi se potom proširila na Kinu, SAD i Englesku, je tijekom dvije godine umrlo preko 1,1 milion ljudi. Zbog Hongkonške gripe, koja se 1968. godine javlja u Kini, širom svijeta je život izgubilo oko milion ljudi. Preko 35 miliona ljudi je, od njezina izbijanja 1981. godine do danas, život izgubilo i zbog SIDA-e (HIV) – i nema dvojbi da tom brojkom stradanje nije i okončano budući lijek, koji bi je u potpunosti iskorijenio, još uvijek nije pronađen. Vrijedi, na koncu, spomenuti i svinjsku gripu iz 2009. godine koja je u različitim dijelovima svijeta, a pojavila se prvo u SAD, odnijela 575 tisuća ljudskih života.

Za čitav tekst, kliknite ovdje.